Temeljem članka 8. i članka 35. st. 1. točka 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.) Gradsko vijeće grada Vinkovaca na svojoj 3. sjednici održanoj dana 30. lipnja 2009. godine, d o n o s i:
S T A T U T
GRADA VINKOVACA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Statutom uređuju:
- obilježja Grada Vinkovaca
- prava nacionalnih manjina
- neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju
- javna priznanja
- oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
- samopravni djelokrug grada
- tijela Grada, ustrojstvo ovlasti i način rada
- upravna tijela i javne službe Grada
- mjesna samouprava
- imovina i financiranje
- akti Grada
- javnost rada
- te druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza Grada Vinkovaca.
Članak 2.
Grad Vinkovci je jedinica lokalne samouprave i uprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Članak 3.
Sjedište Grada je u Vinkovcima, Ulica bana Josipa Jelačića br. l.
Grad Vinkovci ima status velikog grada.
Grad Vinkovci obuhvaća naselja Vinkovci i Mirkovci.
Grad Vinkovci je pravna osoba.
Članak 4.
Granice grada Vinkovaca
Na zapadu granica polazi od željezničke pruge Zagreb - Tovarnik, 75 m zapadno od putnog prijelaza ceste Vinkovci - Stari Mikanovci i ide prema sjeveru istočnim (desnim) rubom ceste za Jarminu. Prije ulaza u Jarminu granica skreće na istok po granici između k. o. Jarmina i k. o. Vinkovačko Novo Selo do prvog poljskog puta (u daljnjem tekstu: lenije) k. č. br. 986 u k. o. Jarmini. Nastavlja istočnim (desnim) rubom te lenije uz sam voćnjak prema sjeveru do sjecišta, skreće na istok kroz voćnjak i ide nepravilno prateći granicu k. o. Jarmina i k. o. Vinkovačko Novo Selo do račvanja kanala Jelaš, unutar voćnjaka Borinci. Jugoistočno na oko 50m od tog račvanja skreće prema sjeveroistoku i istoku i ide sjevernim rubom obodnog kanala koji se nalazi sjeverno od voćnjaka, do željezničke pruge Vinkovci - Osijek. Granica prelazi tu prugu na stacionaži 3 km 775 m od smjera Vinkovaca i nastavlja prema jugoistoku i istoku u rudini Nasap, granicom između k.o. Vinkovci II i k.o. Ostrovo do stare obilazne pruge, koja je sjeverno od rudine Nasap, nastavlja sjevernim rubom pojasa te pruge prema Nuštru. Od tog račvanja granica nastavlja sjevernim (lijevim) rubom kraka prema Nuštru u smjeru sjeveroistoka do mjesta gdje se ta pruga spaja s prugom Vinkovci - Borovo. Nastavlja sjevernim rubom pružnog pojasa te pruge u smjeru sjeveroistoka do stacionaže 3 km od Vinkovaca, gdje prelazi prugu. Ondje granica skreće na jugoistok i ide po granici između k.o. Vinkovci II i k.o. Nuštar do regionalne ceste Vukovar - Vinkovci. Granica sječe tu cestu na stacionaži 13 km od Vukovara i nastavlja njenim istočnim (desnim) rubom prema Nuštru do stacionaže 12 km 50 m od Vukovara. Na tom mjestu granica skreće desno od ceste na jugoistok i ide uz južni (desni) rub lenije k. č. br. 1785 u k. o. Nuštar, odnosno sjeverno od rudine Ervenica, a južno od rudine Gajić, do potoka Ervenica. Prelazi potok na njegovu istočnu obalu i ide u smjeru sjeveroistoka, pa zatim juga uz rub rudine Gajić prateći granicu između k. o. Vinkovci II i k. o. Cerić do lenije k. č. br. 1453 u k. o. Cerić. Zapadnim (desnim) rubom te lenije granica ide na jug do ulaza u Cerić lokalne ceste za Cerić koja dolazi sa zapada od regionalne ceste Vukovar - Vinkovci. Prelazi tu cestu i ide u smjeru juga Vinkovačkom ulicom do mjesta gdje se na nju nastavlja Ulica V. Gortana. Skreće sjevernom međom kuće broj 210 u Ulici V. Gortana na istok do lenije k.č.br. 1465. Nastavlja u smjeru jugoistoka istočnim (desnim) rubom lenije k.č.br. 1465 u k.o. Cerić do spoja te lenije sa Mirkovačkom ulicom. Na tom mjestu ta lenija skreće u smjeru jugoistoka, kao produžetak Mirkovačke ulice, a granica je prati njenim južnim rubom do mjesta gdje ta lenija skreće na jug. Na tom se mjestu granica odvaja od lenije u smjeru sjeveroistoka i preko rudine Brzina ide do lokalne ceste Cerić - Stari Jankovci. Granica dalje nastavlja zapadnim (desnim) rubom te ceste na jugoistok prema Starim Jankovcima do prelaza te ceste preko kanala. Na mjestu prelaza granica skreće na zapad, pa na jug zapadnim rubom lenije uz zapadni rub šume Petrovačka dubrava do željezničke pruge Zagreb - Tovarnik. Prugu prelazi na mjestu gdje je prelaze i naftovodi i nastavlja prema jugu uz zapadni rub šume Jankovačka dubrava do regionalne ceste Vinkovci - Tovarnik. Granica skreće na istok sjevernim rubom te ceste i ide u dužini oko 125 m i oko 200 m prije šumarske kuće, koja se nalazi na ulazu u Jankovačku dubravu, skreće na jug i prelazi cestu. Nastavlja istočnim rubom lenije do pravoslavne kapelice sv. Pantelije u smjeru juga. Tu ponovo skreće na istok južnim rubom kanala paralelnog s regionalnom cestom Vinkovci-Tovarnik, a udaljenog od nje oko 350 m na jug i ide tim rubom u dužini oko 300 m. Ponovo skreće na jug i ide u dužini oko 370 m kroz rudinu Malat do slijedeće lenije paralelne sa cestom Vinkovci - Tovarnik. Dolazeći do te lenije granica skreće na istok njenim sjevernim rubom u dužini oko 420 m do sjecišta te lenije s prvom okomitom lenijom koja dolazi sa sjevera. Od tog sjecišta lenija granica skreće na jug i ide do kanala Vidor. Granica nastavlja sjevernom obalom Vidora u dužini oko 250 m do prve prosjeke koja ide do sjevera k jugozapadu kroz šumu Vrapčana. Zapadnim (desnim) rubom te prosjeke granica ide do izlaza iz šume Vrapčana i do kanala koji obrubljuje šumu Vrapčana s južne strane. Prelazi taj kanal i leniju k. č. br. 1195 u k. o. Mirkovci i južnim rubom lenije ide na zapad do regionalne ceste Privlaka - Mirkovci. Ovdje prelazi navedenu cestu i nastavlja na istok rubom kanala koji je granica između k. o. Novi Jankovci i k. o. Mirkovci, zatim tom granicom ide na jugoistok do mjesta gdje kanal ponovo skreće na istok prema cesti Privlaka - Mirkovci. Na mjestu skretanja kanala, granica Grada produžava na jug granicom između k. o. Novi Jankovci i k. o. Mirkovci do rijeke Bosut. Granica Grada prelazi Bosut i nastavlja njegovom južnom obalom u smjeru sjeverozapada do istočnog ruba šume Golubovac, odvaja se od obale Bosuta na jugoistok i dalje na jug lijevim rubom lenije uz istočni rub šume Golubovac do kanala i lenije koji razdvajaju šumu Golubovac na sjeveru od šuma Stupanovci i Mačva na jugu. Granica nastavlja na zapad, pa na jugozapad južnim rubom navedenog kanala, presijeca kanala Bazjaš i ide dalje na zapad tim rubom kanala do njegovog skretanja prema Bosutu. Na tom mjestu granica skreće na sjever i ide lijevim rubom kanala uz zapadni rub šume Bazjaš, i dalje istim rubom kanala ide na sjeveroistok uz zapadni rub šume Kunjevci. Iza rudine Suha mlaka granica skreće na sjeverozapad prema regionalnoj cesti Vinkovci - Županja. Granica prati istočni (desni) rub te ceste u dužini oko 50 m prema Vinkovcima do stacionaže 4 km 200 m do Vinkovaca. Na toj stacionaži granica prelazi cestu u smjeru zapada i nastavlja kanalom uz južnu granicu rudine Sopot u smjeru sjeverozapada, pa zatim u smjeru sjevera prati taj kanal do njegova ušća u Bosut. Granica prati južnu obalu Bosuta na zapad do željezničkog mosta preko Bosuta na željezničkoj pruzi Županja -Vinkovci. Granica prelazi Bosut po mostu i nastavlja na zapad sjevernom obalom Bosuta i južnim rubom šume Krčevine do njenog jugozapadnog ugla. Dalje granica prati zapadni rub šume Krčevine u smjeru sjevera do sjeverozapadnog ugla šume i nastavlja u tom smjeru granicom između k. o. Vinkovačko Novo Selo i k. o. Ivankovo. Prateći granicu navedenih katastarskih općina, granica Grada skreće na zapad i ide sjevernim rubom ceste koja vodi u farmu "Slatine" u dužini oko 250 m, kada ponovno po granici navedenih katastarskih općina skreće na sjever prema željezničkoj prugi Zagreb - Tovarnik. Južnim rubom pojasa te pruge ide na istok prema Vinkovcima u dužini oko 100 m kamo skreće na sjever preko željezničke pruge 75 m zapadno od putnog prijelaza ceste Vinkovci - Stari Mikanovci.
Članak 5.
Grad Vinkovci ima svoj pečat.
Pečat je okruglog oblika.
U sredini pečata je grb Republike Hrvatske.
Iznad grba je natpis «Republika Hrvatska», a ispod toga je natpis «Grad Vinkovci», ispred natpisa «Grad Vinkovci» stoji grb Grada Vinkovaca.
U donjem dijelu pečata, a u istoj ravnini sa natpisom «Republika Hrvatska» je natpis:
«Vukovarsko-srijemska županija», a iznad toga stoji natpis «Vinkovci», kao oznaka sjedišta lokalne jedinice.
Promjer pečata je 38 mm.
Članak 6.
Grad Vinkovci ima svoju zastavu i grb.
Grb Grada je povijesni grb Grada Vinkovaca iz 1923. godine.
Prema nacrtu i opisu grba, taj grb dijele u tri dijela srebrne pruge, jedna vodoravna, druga okomita.
Prvo desno polje je zlatne boje i urešeno je s tri grozda. Boje grozdova su crvena, bijela i plava. Lijevo je polje crveno i urešeno s tri klasa žita. Na trećem je donjem polju sudbeni kameni stol bijele boje, a nad njime lebde tri rode srebrne boje. Nad cijelim je grbom zlatna zidana kruna.
Dimenzije zastave su: širina l00 cm, visina 200 cm.
Zastavu čine naizmjenično poredani rombovi zlatne i bijele boje čija je duža dijagonala postavljena uzdužno.
Dužina stranice romba je l7,5 cm.
Rombove čine dijagonale i njima paralelne dužine između kojih je razmak l5 cm.
Gornji rub zastave čini red istokračnih trokuta zlatne boje s vrhom okrenutim prema dolje (polovice rombova), a donji rub čini red rombova zlatne boje.
Donji rub zastave je nazubljen i čine ga vrhovi rombova zlatne boje.
Grb Grada smješten je u sredini zastave 30 cm od lijevog i desnog ruba zastave, te 65 cm od gornjeg ruba.
Grb Grada je povijesni.
Širina grba je 40 cm, visina grba je 60,4 cm.
Članak 7.
Naziv „Grad Vinkovci“ i njegove izvedenice mogu se koristiti u nazivima i znamenjima ustanova, trgovačkih društava, udruga građana i drugih pravnih osoba u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Članak 8.
O korištenju grba Grada, uključujući i njegovo oponašanje, te naziva «Grad Vinkovci» i njegovih izvedenica odlučuje Gradsko vijeće.
Članak 9.
Zaštitnik je Grada sveti Ilija.
Dan Grada Vinkovaca je 20. srpnja, na blagdan svetog Ilije.
Članak l0.
Gradsko vijeće može dodjeljivati nagrade i druga javna priznanja građanima i pravnim osobama za naročite uspjehe na svim područjima gospodarskog i društvenog života od značaja za Grad.
Nagrade i druga javna priznanja dodjeljuju se pod uvjetima i na način propisan posebnom odlukom.
Javna su priznanja Grada Vinkovaca sljedeća:
- Počasni građanin Grada
- Zlatna plaketa „Grb Grada Vinkovaca“.
Članak 11.
Gradsko vijeće može proglasiti počasnim građaninom Grada Vinkovaca osobe koje su se istakle naročitim zaslugama za Grad.
Počasnom građaninu Grada dodjeljuje se posebna Povelja Grada.
II. PRAVA NACIONALNIH MANJINA
Članak 12.
Grad Vinkovci na svom području osigurava, podupire i štiti ostvarivanje prava nacionalnih manjina zajamčenih Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i drugim zakonima.
U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovog članka tijela Grada surađuju s Vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina, izabranih sukladno zakonu, manjinskim udrugama i drugim oblicima organiziranja nacionalnih manjina na području Grada.
Članak l3.
U ukupnom broju članova Gradskog vijeća mora biti najmanje jedan vijećnik/ca pripadnik/ca nacionalnih manjina.
III. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU
Članak 14.
Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma, mjesnog zbora građana i davanjem prijedloga, sukladno zakonu i Statutu.
Članak 15.
Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni Odluke o ustrojstvu Grada, prijedlogu za promjenu područja Grada, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada, kao i drugim pitanjima određenim zakonom i Statutom.
Referendum temeljem odredaba zakona i Statuta raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog 1/3 članova Vijeća, odnosno 1/2 mjesnih odbora na području grada ili 20% birača upisanih u birački popis Grada Vinkovaca. Svi prijedlozi moraju biti predani u pisanom obliku i pojedinačno potpisani od predlagatelja.
Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području grada i upisani su u popis birača.
Odluka donesena na referendumu obvezatna je za Gradsko vijeće.
Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada kao i o drugim pitanjima određenim zakonom ili ovim Statutom.
Članak 16.
Odluka o raspisivanju referenduma sadrži:
1. područje za koje se raspisuje referendum
2. naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem ili kojima se raspisuje referendum
3. obrazloženje akta ili pitanja o kojima se raspisuje referendum
4. referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojima će birači odlučivati
5. dan održavanja referenduma.
Od dana objave odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.
Članak 17.
Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenih akata ili rješavanja određenih pitanja iz njegove nadležnosti.
O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka Gradsko vijeće mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje 10% birača upisanih u popis birača Grada, te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od 3 mjeseca od prijama prijedloga.
Svaki građanin ima pravo Gradskom vijeću i njegovim tijelima slati predstavke i pritužbe te davati prijedloge.
Gradsko vijeće, Gradonačelnik i upravni odjeli Grada Vinkovaca dužni su odgovoriti na predstavke, pritužbe i prijedloge građana u zakonskom roku.
IV. DJELOKRUG GRADA
l. Samoupravni djelokrug Grada
Članak l8.
Grad Vinkovci samostalan je u odlučivanju u poslovima iz svoga samoupravnog djelokruga i podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.
Članak 19.
Grad Vinkovci u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na:
uređenje naselja i stanovanje
prostorno i urbanističko planiranje
komunalno gospodarstvo
stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj grada
brigu o djeci
socijalnu skrb
primarnu zdravstvenu zaštitu
odgoj i obrazovanje
kulturu, tjelesnu kulturu i šport
zaštitu potrošača
zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
protupožarnu i civilnu zaštitu
promet na svom području
održavanje javnih cesta
izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja
te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Članak 20.
Grad Vinkovci u okviru svog samoupravnog djelovanja može na svom području obavljati i poslove iz djelokruga županije, ako su osigurani uvjeti za njihovo obavljanje.
Obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka moguće je uz donošenje odluke Gradskog vijeća i odluke Županijske skupštine o povjeravanju poslova, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko se ista za obavljanje pojedinih poslova traži.
Grad može obavljanje pojedinih poslova iz članka 19. Statuta prenijeti na Vukovarsko-srijemsku županiju ili na mjesni odbor na području Grada, ako ocijeni da je to učinkovitije.
Odluku o načinu, uvjetima, kriterijima, visini sredstava, nadzoru i kontroli izvršenja povjerenih poslova iz stavka 1. ovog članka donosi Gradsko vijeće.
Članak 21.
Grad Vinkovci u okviru samoupravnog djelokruga:
raspolaže, upravlja i koristi imovinu u vlasništvu Grada
osigurava uvjete za razvitak gospodarskih i drugih djelatnosti od važnosti za područje Grada i potiče poduzetničke aktivnosti
promiče društveni i gospodarski napredak radi vrednovanja lokalnih posebnosti
vodi skrb o potrebama i interesima stanovnika u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i šport,
osigurava uvjete za održiv razvitak komunalnih djelatnosti i vodi brigu o uređenju naselja, kvaliteti stanovanja i komunalnim objektima
osigurava uvjete za utvrđivanje politike gospodarenja prostorom, unapređenje i zaštitu prirodnog okoliša
osniva pravne osobe radi ostvarivanja gospodarskih, društvenih, komunalnih, socijalnih i drugih interesa i potreba stanovništva
obavlja razrez i naplatu prihoda koji pripadaju Gradu Vinkovcima
potiče primjenu djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavlja poslove socijalne skrbi
potiče aktivnosti udruga građana
promiče očuvanje prirodne baštine, povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa
osigurava uvjete za protupožarnu i civilnu zaštitu
osigurava uvjete za zaštitu potrošača
donosi proračun Grada Vinkovaca
obavlja redarstvene poslove radi očuvanja komunalnog reda
16. obavlja i uređuje poslove koji su u vezi s interesima Grada Vinkovaca radi gospodarskog, društvenog i socijalng napretka.
Poslovi iz stavka 1. ovog članka podrobnije se utvrđuju aktima u okviru djelokruga tijela Grada Vinkovaca, u skladu sa zakonom.
2. Suradnja s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave
i međunarodna suradnja
Članak 22.
Grad surađuje s općinama i gradovima na području Vukovarsko-srijemske županije i Vukovarsko-srijemskom županijom radi ostvarivanja zajedničkih interesa u unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka grada i može s drugim gradovima i općinama osnovati zajedničku odgovarajuću udrugu.
Grad Vinkovci može obavljanje pojedinih poslova iz članka 19. Statuta organizirati zajedno s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sporazum o zajedničkom obavljanju poslova zaključuje gradonačelnik, na temelju zakona ili odluke koju donosi Gradsko vijeće.
Grad uspostavlja, surađuje i održava suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država, radi unapređenja gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka.
Odluku o uspostavljanju međusobne suradnje i sklapanju sporazuma o suradnji Grada Vinkovaca s jedinicama lokalne i regionalne samouprave drugih država donosi Gradsko vijeće, u skladu sa zakonom.
V. TIJELA GRADA
Članak 23.
Tijela Grada Vinkovaca su:
Gradsko vijeće i
Gradonačelnik.
Članak 24.
Ovlasti koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada podijeljene su između Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada.
Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno koje je tijelo nadležno za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada, poslovi koji se odnose na uređivanje odnosa zakonodavne naravi u obliku općeg akta u nadležnosti su Gradskog vijeća, a svi poslovi izvršne naravi u nadležnosti su gradonačelnika.
Ako se po naravi poslova ne može utvrditi nadležnost prema stavku 2. ovoga članka nadležno je Gradsko vijeće.
1. Gradsko vijeće
Članak 25.
Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana Grada Vinkovaca i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svoga djelokruga donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove i skladu sa Ustavom i zakonom i Statutom.
Članak 26.
Gradsko vijeće:
donosi Statut Grada
donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada
donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna i godišnje izvješće o izvršenju proračuna
donosi poslovnik o radu Gradskog vijeća
bira i razrješava predsjednika/cu i potpredsjednike/ce Gradskog vijeća
osniva radna tijela vijeća i bira članove radnih tijela
odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna
imenuje i razrješava osobe određene odlukom Vijeća i zakonom
uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela
osniva javne ustanove i druge pravne osobe ili vlastite pogone za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za stanovnike Grada, sukladno zakonu
11. odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama lokalne samouprave, u slučajevima kada to nije riješeno posebnim zakonima
odlučuje o davanju koncesija
odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava u kojima Grad ima 100%-tni udjel
donosi odluku o prijenosu poslova iz samoupravnog djelokruga Grada na županiju, odnosno mjesne odbore
donosi odluku o uspostavljanju međusobne suradnje s jedinicama lokalne samuprave i uprave drugih država i akte o prijateljstvu i suradnji
daje suglasnost za statusne promjene trgovačkih društava u kojima je vlasnik, odnosno suvlasnik preko 50%, a koje se odnose na preoblikovanje, pripajanje, spajanje ili prestanak trgovačkog društva
raspravlja i odlučuje o izvješćima trgovačkih društava i javnih ustanova u kojima je pretežiti vlasnik ili osnivač, sukladno zakonu
odlučuje o drugim pitanjima iz samoupravnog djelokruga Grada
obavlja druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug.
Podatak o iznosu iz točke 7. ovog članka utvrđuje Upravni odjel financija i o tome dostavlja pisanu obavijest gradonačelniku i pročelnicima upravnih odjela.
Članak 27.
Gradsko vijeće ima svoj pečat.
Pečat Gradskog vijeća okruglog je oblika.
U sredini pečata je grb Republike Hrvatske.
Na gornjem dijelu pečata je natpis «Republika Hrvatska», a u donjem dijelu pečata «Vukovarsko-srijemska županija».
Ispod natpisa «Republika Hrvatska» je natpis «Grad Vinkovci».
Ispod grba Republike Hrvatske je natpis «Gradsko vijeće».
U donjem dijelu pečata iznad natpisa Županije je natpis «Vinkovci».
Pečat je promjera 38 mm.
2. Sastav i izbor Gradskog vijeća
Članak 28.
Gradsko vijeće ima 31 člana.
Članovi Gradskog vijeća biraju se na način i po postupku određenom u zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 29.
Funkcija člana Gradskog vijeća (u daljem tekstu: vijećnika/ce) je počasna.
Vijećnici/cve nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Vijećnici su dužni prisustvovati sjednicama Vijeća.
Članak 30.
Vijećnik/ca vijeća ima pravo podnositi Vijeću prijedloge za donošenje općih i drugih akata i mjera te postavljati pitanja iz samoupravnog djelovanja Grada neposredno ili pismenim putem predsjedniku Gradskog vijeća, na način propisan Poslovnikom o radu Gradskog vijeća (u daljem tekstu: Poslovnik).
Vijećnik/ca također ima pravo podnositi Vijeću prijedloge odluka, te pokretati određena pitanja za raspravu iz djelokruga Vijeća, sukladno Poslovniku.
Članak 31.
Vijećnik/ca ima pravo predlagati Vijeću raspravu o pitanjima koja se odnose na rad gradonačelnika, na izvršavanje odluka ili na rad upravnih odjela Grada, sukladno Poslovniku.
Vijećnik/ca ima pravo gradonačelniku i pročelnicima koji rukovode upravnim odjelima Grada postavljati pitanja koja se odnose na njihov rad ili na poslove iz njihovog djelokruga. Gradonačelnik i pročelnici dužni su odgovarati na postavljena pitanja na način i u rokovima određenim u Poslovniku.
Članak 32.
Vijećnici za svoj rad u Vijeću imaju pravo na naknadu troškova u skladu s posebnom odlukom Vijeća.
3. Predsjednik Gradskog vijeća
Članak 33.
Gradsko vijeće ima predsjednika/cu i dva potpredsjednika/ce.
Predsjednik/ca Vijeća:
- zastupa Gradsko vijeće
- saziva sjednice, predsjedava sjednicama i rukovodi radom Vijeća, te potpisuje akte Vijeća,
- brine o javnosti rada Vijeća
- obavlja druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i Poslovnikom.
Članak 34.
Potpredsjednici pomažu u radu predsjedniku/ci, zamjenjuju ga u slučaju odsutnosti i spriječenosti i obavljaju druge poslove koje im povjeri predsjednik/ca.
4. Radna tijela Gradskog vijeća
Članak 35.
Gradsko vijeće osniva komisije, odbore i druga radna tijela za pripremu i predlaganje odluka iz svog djelokruga, odnosno za obavljanje drugih poslova koji im se povjeravaju odlukom o njegovu osnivanju u skladu s Poslovnikom.
Članove radnih tijela iz stavka l. ovog članka bira Vijeće iz reda svojih članova javnim glasovanjem.
Gradsko vijeće na konstituirajućoj sjednici osniva Komisiju za izbor i imenovanje, Komisiju za Statut i Poslovnik i Mandatnu komisiju.
Članak 36.
Komisija za izbor i imenovanje ima predsjednika/cu i četiri člana. Komisija za izbor i imenovanje predlaže izbor predsjednika/ce, potpredsjednika/ce Vijeća, izbor članova radnih tijela Gradskog vijeća.
Članak 37.
Komisija za Statut i Poslovnik ima predsjednika/cu i četiri člana. Komisija za Statut i Poslovnik raspravlja i predlaže Statut grada, Poslovnik, može predlagati donošenje odluka i drugih akata iz nadležnosti Gradskog vijeća, te obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i Poslovnikom.
Članak 38.
Mandatna komisija ima predsjednika/cu i dva člana.
Mandatna komisija raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandat vijećnika/ce.
Članak 39.
Vijeće osniva i druge komisije, temeljem zakona ili drugih propisa odnosno kad procjeni da je iste potrebno osnovati.
U ostale komisije i odbore mogu se birati i osobe – stručnjaci za pojedina područja, koji nisu članovi Vijeća.
Članak 40.
Poslovnikom o radu Gradskog vijeća detaljnije se uređuje način konstituiranja, sazivanje, rad i tijek sjednice, glasovanje i vođenje zapisnika, održavanje reda na sjednici, prava predsjednika/ce, potpredsjednika/ce Gradskog vijeća i vijećnika/ce Gradskog vijeća.
5. Tajnik/ca Gradskog vijeća
Članak 41.
Gradsko vijeće ima tajnika/cu.
Tajnik/ca se brine o izvršenju zadataka koji se odnose na rad Gradskog vijeća, sudjeluje na sjednicama Gradskog vijeća u savjetodavnom svojstvu i vodi brigu o poštivanju poslovnika, o čemu na sjednici informira predsjednika/cu Gradskog vijeća i vijećnike/ce o povredi zakonitosti rada.
Poslove tajnika/ce obavlja jedan od uposlenika gradske uprave koji ima završen pravni fakultet i najmanje 5 godina radnog iskustva u upravi, te položen državni stručni ispit, a kojeg na prijedlog predsjednika/ce izabere Gradsko vijeće.
VI. GRADONAČELNIK
Članak 42.
Gradonačelnik zastupa Grad, nositelj je izvršne vlasti Grada i svoju dužnost obnaša profesionalno (aktivno djelatno).
Članak 43.
Gradonačelnik ima pravo na pečat sa državnim grbom.
Pečat gradonačelnika je okruglog oblika.
U sredini pečata je grb Republike Hrvatske.
U gornjem dijelu pečata je natpis «Republika Hrvatska», a u donjem «Vukovarsko-srijemska županija».
Ispod natpisa «Republika Hrvatska» je natpis «Grad Vinkovci».
Ispod Grba Republike Hrvatske je natpis «Gradonačelnik», a u donjem dijelu pečata iznad natpisa Županije je natpis «Vinkovci».
Pečat je promjera 38 mm.
Članak 44.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada:
- provodi odluke Gradskog vijeća i odgovoran je Vijeću za njihovo provođenje, ima pravo zadržati od izvršenja opći akt Gradskog vijeća, ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Vijeća da u roku od 15 dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini dužan je u roku od 8 dana o tome izvijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada lokalne samouprave i uprave
- vodi brigu o upravljanju gradskom imovinom i naredbodavac je za izvršenje gradskog proračuna
- neposredno usmjerava rad upravnih odjela
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća.
Članak 45.
Gradonačelnik rukovodi radom gradske uprave.
Gradonačelnik je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje povjerenih poslova državne uprave na području Grada. Gradonačelnik obnaša i druge poslove utvrđene Statutom u skladu sa zakonom.
Gradonačelnik je dužan dostaviti Statut, Poslovnik, proračun i druge opće akte predstojniku ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, zajedno s izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisanog Statutom ili Poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta.
Članak 46.
U obavljanju izvršne vlasti gradonačelnik:
- priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće te daje mišljenje o prijedlozima odluka koje podnesu drugi ovlašteni predlagači
- izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća, prostornih i urbanističkih planova, te drugih akata Gradskog vijeća
- upravlja nekretninama i pokretninama kao i prihodima i rashodima Grada, sukladno zakonu
- utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna Grada i završni račun, te odluke o privremenom financiranju
- utvrđuje prijedlog ustrojstva upravnih odjela Grada i usmjerava njihovo djelovanje u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada odnosno poslova državne uprave koji se obavljaju u Gradu te nadzire njihov rad
- imenuje pročelnike upravnih odjela Grada na temelju javnog natječaja
- predlaže osnivanje ili ukidanje mjesnih odbora
- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i drugim aktima Gradskog vijeća ili po njegovom ovlaštenju.
Članak 47.
Gradonačelnik:
1. donosi opće i posebne akte iz nadležnosti izvršnog tijela
2. priprema prijedloge općih akata koje donosi Gradsko vijeće
3. predlaže Gradskom vijeću donošenje općih i drugih akata
4. utvrđuje prijedlog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna
5. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća
6. usmjerava djelovanje upravnih tijela i nadzire njihov rad
7. upravlja i raspolaže imovinom Grada, u skladu sa zakonom
8. upravlja i raspolaže prihodima i rashodima Grada, u okviru proračuna u skladu sa zakonom i Statutom
9. imenuje i razrješava pročelnike, u skladu sa zakonom
10. osigurava trajno osposobljavanje i usavršavanje službenika
11. nadzire zakonitost rada tijela mjesnih odbora
12. raspušta Vijeće mjesnog odbora, ako učestalo postupa suprotno odredbama Statuta Pravilima mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove
13. obavlja druge poslove koji su mu zakonom, drugim propisima ili Statutom stavljeni u nadležnost.
Postupak odgovornosti gradonačelnika provodi se prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 48.
Gradonačelnik u obavljanju poslova iz svog djelokruga surađuje s načelnicima i gradonačelnicima drugih jedinica lokalne samouprave i uprave kao i s drugim pravnim osobama, te jedinicama mjesne samouprave.
VII. AKTI GRADA
1. Akti Gradskog vijeća
Članak 49.
Gradsko vijeće donosi odluke, rješenja, zaključke i druge opće akte iz nadležnosti Grada na način i po postupku utvrđenom Poslovnikom.
Gradsko vijeće donosi zaključke i rješenja kada u skladu sa zakonom rješava u pojedinačnim slučajevima.
Članak 50.
Svi opći akti koje donosi Gradsko vijeće moraju biti javno objavljeni u “Službenom glasniku” Grada Vinkovaca.
Opći akt stupa na snagu osmog dana od dana objave. Općim aktom može se odrediti da stupa na snagu danom objave. Opći akt ne može imati povratno djelovanje.
2. Akti Gradonačelnika
Članak 51.
Gradonačelnik o poslovima iz svog djelokruga donosi opće akte kada odlučuje o općim stvarima te zaključke i rješenja kada u skladu sa zakonom odlučuje o pojedinačnim stvarima.
Opći akti gradonačelnika, kao i pojedinačni akti koji su od javnog značaja objavljuju se u «Službenom glasniku» Grada Vinkovaca.
VIII. JAVNOST RADA I ODGOVORNOST
Članak 52.
Rad Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih odjela Grada je javan.
Članak 53.
Grad Vinkovci ima svoje službeno glasilo.
Službeno glasilo Grada je “Službeni glasnik” Grada Vinkovaca.
Članak 54.
Javnost rada Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih odjela osigurava se javnim održavanjem sjednica, izvješćivanjem i objavama u tisku i drugim oblicima javnog informiranja, objavljivanjem općih akata i drugih dokumenata na način propisan Statutom i odlukama.
Gradonačelnik odlučuje o informiranju javnosti iz djelokruga njegove nadležnosti.
Članak 55.
Gradsko vijeće svojom odlukom određuje koji se podaci iz rada i nadležnosti Vijeća ne mogu objavljivati jer predstavljaju tajnu, te način njihovog čuvanja.
Članak 56.
Poseban oblik javnosti rada gradske samouprave i uprave jest organiziranje javne rasprave.
Članak 57.
O prijedlogu Prostornog plana uređenja grada, te o generalnom planu uređenja prostora provodi se javna rasprava.
Odluku o provođenju i organiziranju javne rasprave donosi gradonačelnik.
Javna rasprava se provodi na temelju javnog uvida prijedloga Plana.
Javnu raspravu organizira i provodi Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.
Upravni odjel je dužan:
- utvrditi vrijeme i mjesto održavanja javne rasprave i to priopćiti javnosti putem sredstava javnog priopćavanja
- primiti eventualne pismene primjedbe, prijedloge i mišljenja o prijedlogu Plana, te ih dostaviti izvršitelju izrade plana na obradu
- nakon završene javne rasprave u suradnji s izvršiteljem izrade Plana pripremiti prijedlog Plana s prihvaćenim primjedbama, te ga dostaviti gradonačelniku i Gradskom vijeću na usvajanje.
Članak 58.
Izabrani i imenovani čelnici u Gradu obavljaju svoju funkciju na temelju i u okviru Ustava, zakona i Statuta te dobivenih ovlasti te su osobno odgovorni za njeno obavljanje.
IX. OBAVLJANJE UPRAVNIH I STRUČNIH POSLOVA IZ DJELOKRUGA GRADA
Članak 59.
Za obavljanje upravnih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad osnivaju se upravni odjeli.
Upravni odjeli osnivaju se posebnom odlukom Gradskog vijeća.
Upravni odjeli imaju pravo na pečat sa državnim grbom.
Članak 60.
Upravnim odjelima rukovode pročelnici koje imenuje gradonačelnik na temelju javnog natječaja.
Članak 61.
Pročelnici su za svoj rad odgovorni gradonačelniku.
Imenovanje, razrješenje, odgovornost, kao i druga pitanja u svezi rada provode se na način i po postupku utvrđenim zakonom.
Članak 62.
Upravni odjeli Grada u okviru svog djelokruga i ovlasti:
- neposredno izvršavaju odluke i druge opće akte Gradskog vijeća i gradonačelnika i osiguravaju njihovo provođenje
- prate stanje u područjima za koje su osnovani i o tome izvješćuju gradonačelnika
- pripremaju nacrte odluka i drugih općih akata koje donosi gradonačelnik i Gradsko vijeće, pripremaju izvješća, analize i druge materijale iz svog djelokruga za potrebe Gradskog vijeća i gradonačelnika
- pružaju stručnu i drugu pomoć građanima u okviru prava i ovlasti Grada
- obavljaju i druge poslove za koje su ovlašteni.
Upravni odjeli samostalni su u okviru svoga djelokruga i za svoj rad odgovorni su gradonačelniku za zakonito i pravodobno obavljanje poslova.
Članak 63.
Kao posebni dijelovi gradske uprave za poslove mjesne samouprave osnivaju se upravni uredi.
Upravni uredi su izmješteni organi gradske uprave i obavljaju slijedeće poslove:
- opslužuju stručno i administrativno mjesne odbore
- obavljaju poslove komunalnih redara, te vrše i druge poslove koji su im posebnom odlukom dani u zadatak.
Članak 64.
Svoja prava iz radnog odnosa zaposleni u upravnim uredima ostvaruju u okviru Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom i mjesnu samoupravu.
Članak 65.
Sjedište upravnog ureda je u pravilu u sjedištu mjesnog odbora, ako Gradsko vijeće ne odluči drugačije.
X. PRAVA I OBVEZE DJELATNIKA U UPRAVNIM ODJELIMA
Članak 66.
Prava, obveze i odgovornost, kao i druga pitanja od značenja za rad djelatnika/ca u upravnim odjelima Grada uređena su posebnom odlukom, u skladu sa zakonom.
Članak 67.
Djelatnici/ce upravnih odjela moraju biti izuzeti iz provođenja onih postupaka u kojima su bilo oni osobno ili netko od njihove rodbine zainteresirani.
XI IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA
Članak 68.
Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koja pripadaju Gradu čine njegovu imovinu.
Članak 69.
Grad ima u okviru državne gospodarske politike svoje prihode kojima u okviru samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.
Prihodi Grada srazmjerni su poslovima koji su, u skladu sa zakonom, u njegovom djelokrugu.
Prihodi grada su:
1. prihodi od nepokretnih i pokretnih stvari u njegovom vlasništvu i imovinskih prava
2. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njegovom vlasništvu, odnosno u kojima ima udio ili dionice te prihodi od koncesija, koje odobrava Grad
3. prihodi od prodaje nepokretnih i pokretnih stvari u njegovom vlasništvu
4. darovi, nasljedstva i legati
5. gradski porezi i naknade čije stope, u granicama određenim zakonom Grad utvrđuje samostalno
6. gradski prirez
7. naknade iz državnog proračuna za obavljanje poslova državne uprave koji su preneseni na tijela Grada
8. pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđene u državnom Proračunu, odnosno posebnim zakonom
9. udjel u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom
10. drugi prihodi utvrđeni zakonom.
Članak 70.
Prihodi i rashodi Grada utvrđuju se godišnjim proračunom.
Članak 71.
Godišnji proračun Grada dostavlja se Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja.
XII. USTROJSTVO I RAD JAVNIH GRADSKIH SLUŽBI
Članak 72.
Radi pružanja usluga kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata na području grada, organiziraju se javne službe.
Članak 73.
U okviru samoupravnog djelokruga, Grad Vinkovci osigurava obavljanje javnih službi u cilju zadovoljenja svakodnevnih potreba građana na području komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti, te drugih djelatnosti, u skladu sa zakonom.
Javne gradske službe osnivaju se i organiziraju kao trgovačka društva, javne ustanove i vlastiti pogon.
Za obavljanje djelatnosti javnih službi iz stavka 1. ovog članka Grad može dati koncesiju drugim fizičkim i pravnim osobama, po postupku utvrđenom posebnim zakonom, uz osiguranje potrebnog nadzora.
Pojedine javne službe Grad može organizirati osnivanjem tih službi zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave, radi ostvarivanja zajedničkih interesa u tim djelatnostima.
Članak 74.
Grad osigurava obavljanje komunalnih, gospodarskih i društvenih djelatnosti osnivanjem trgovačkih društava, javnih ustanova i vlastitih pogona.
Radi obavljanja komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, Grad može osnovati vlastiti pogon koji nema svojstvo pravne osobe.
Vlastite pogone osniva Gradsko vijeće posebnom odlukom, na način i u postupku propisanim zakonom i drugim propisima.
Članak 75.
Trgovačka društva kojima je osnivač Grad Vinkovci, odnosno u kojima Grad ima udjela, samostalna su u obavljanju svoje djelatnosti i poslovanju, sukladno Zakonu, ugovoru, odnosno statutu društva.
Uprave trgovačkih društava i predstavnici Grada u upravnim vijećima i nadzornim odborima trgovačkih društava, kojima je Grad osnivač ili većinski vlasnik dužni su pribaviti prethodnu suglasnost Gradskog vijeća prije odlučivanja o statusnim promjenama trgovačkog društva (pripajanje, spajanje, preoblikovanje, prestanak).
Uprave trgovačkih društava i predstavnici Grada u upravnim vijećima i nadzornim odborima trgovačkih društava, kojima je Grad osnivač ili većinski vlasnik dužni su pribaviti prethodnu suglasnost gradonačelnika prije odlučivanja o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala, povlačenju i podjeli poslovnih udjela ili dionica, upotrebe ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka, imenovanju uprave i osnivanju drugog trgovačkog društva.
Članak 76.
Uprave trgovačkih društava i predstavnici Grada u upravnim vijećima i nadzornim odborima trgovačkih društava, upravna vijeća i ravnatelji ustanova kojima je Grad osnivač ili većinski vlasnik dužni su najmanje jednom godišnje podnijeti izvješće gradonačelniku koji ih razmatra i upućuje na raspravu i usvajanje Gradskom vijeću.
Članak 77.
Pravne osobe koje obavljaju povjerenu im javnu službu dužne su trajno i nesmetano pružati usluge u toj djelatnosti te održavati povjerene im objekte i uređaje u stanju svrhovite iskoristivosti.
U slučaju prekida obavljanja djelatnosti zbog postupanja protivno odredbi stavka 1. ovog članka, pravne osobe koje obavljaju javnu službu dužne su nadoknaditi nastalu štetu pod uvjetima i na način određen posebnim zakonom.
Članak 78.
Javnost rada javnih gradskih službi osigurava se:
- javnim objavljivanjem godišnjih programa radova i pružanja usluga
- javnim objavljivanjem rezultata financijskog poslovanja
- redovnim izvješćivanjem izabranih organa upravljanja o radu i pružanju usluga javne službe.
Članak 79.
U izradi godišnjih programa radova i pružanju usluga sudjeluju i građani davanjem prijedloga, putem mjesnih odbora i vijećnika u Gradskom vijeću, kao i sudjelovanjem u javnoj raspravi o prijedlozima godišnjih programa radova javnih gradskih službi.
Na rad javnih gradskih službi građani mogu davati primjedbe neposredno tim službama, gradonačelniku ili odgovarajućem upravnom tijelu koje obavlja nadzor nad njihovim radom.
Gradske su službe za svoj rad odgovorne Gradskom vijeću.
Članak 80.
Radi zaštite i očuvanja izgrađenih komunalnih objekata i uređaja odnosno javnih dobara i opreme na javnim površinama Grada kao osnove za trajno obavljanje javnih službi posebnom se odlukom propisuje komunalni red i mjere za njegovu provedbu.
Nadzor nad provođenjem komunalnog reda u gradu obavlja služba komunalnih redara.
Ustrojstvo i način rada službe komunalnih redara propisat će Gradsko vijeće svojom odlukom u skladu sa zakonom.
XIII. MJESNA SAMOUPRAVA
Članak 81.
Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Mjesni odbor je pravna osoba.
U Gradu je dvanaest mjesnih odbora:
I. Mjesni odbor "Lenije"
II. Mjesni odbor "Stjepan Radić"
III. Mjesni odbor "Centar"
IV.Mjesni odbor "Kolodvor"
V. Mjesni odbor "Dvanaest redarstvenika"
VI. Mjesni odbor "Vinkovačko Novo Selo"
VII. Mjesni odbor "Lapovci"
VIII. Mjesni odbor "Ban Jelačić"
IX. Mjesni odbor "Zagrebački blok"
X. Mjesni odbor "Slavija"
XI. Mjesni odbor "Mala Bosna"
XII. Mjesni odbor "Mirkovci".
Granice mjesnih odbora (u daljem tekstu: MO) u gradu Vinkovcima:
I. Mjesni odbor "Lenije"
Granica MO "Lenije" kreće na jugozapadu od željezničkog mosta preko Bosuta na pruzi Županja - Vinkovci i ide rijekom Bosut kroz cijeli grad, a zatim u smjeru juga Bosutom prateći ga zapadnim i južnim rubom rudine Trbušanci do sjeveroistočnog ruba šume Golubovac. Na tom mjestu istočni rub šume Golubovac izlazi na južnu obalu Bosuta, a granica MO "Lenije" se odvaja od Bosuta i granicom grada ide na jug, pa na jugozapad, zatim zapad i sjever do zatvaranja na polaznoj točki na željezničkom mostu preko Bosuta.
II. Mjesni odbor "Stjepan Radić"
Granica kreće na zapadu iza depandanse hotela "Slavonija" i ide na istok sredinom Vatrogasne ulice, tako da je desna strana te ulice u MO "S. Radić", do zaključno s kućnim brojem 38, produžava još po trasi zatvorenog potoka Ervenica, do međe između kuća broj 2 i 2A u Vojarskoj ulici, po kojoj granica MO skreće na jugoistok i istok, prelazi Vojarsku ulicu i nastavlja između zgrade Arhiva i kućnog broja 1B i susjedne zgrade, bivše školske dvorane kućni broj 1C, u Vojarskoj ulici, ide do kraja parcele Arhiva i skreće po međi te parcele ide parcelama potkućnica na desnoj strani Ulice S. Radića prema sjeveru, do južne granice dvorišta kuća broj 46 do 54 na desnoj strani u Ulici bana Jelačića i ide tim međama na istok. Izlazi po međi između kuća broj 2 u Ulici S. Radića i kuće br. 56 u Ulici bana J. Jelačića u Ulicu S. Radića. Prelazi Ulicu S. Radića i nastavlja na istok po međi između kuća broj 1 u Ulici S. Radića i kuće br. 58 u Ulici bana J. Jelačića i nastavlja u pravcu Ulice J. Bognera. Granica MO "S. Radić" obilazi oko kuće broj 3A u Ulici J. Bognera, i nastavlja na jugoistok po sjevernim međama potkućnica na lijevoj strani Ulice J. Bognera od kućnog broja 3 do 23. Izlazi na Ulicu R. Boškovića po sjevernoj međi kuće broj 2 u toj ulici, prelazi ulicu i nastavlja na jugoistok, južno od benzinske crpke. Nastavlja po sjevernim međama potkućnica lijeve strane Ulice K. Kotromanić, odnosno južnim međama potkućnica desne strane Ulice bana J. Jelačića, do željezničke pruge Vinkovci - Brčko. Granica nastavlja zapadnim (desnim) rubom te pruge prema jugu do šume Vrapčana, do stacionaže na pruzi 5 km od Vinkovaca. Na toj stacionaži granica MO skreće na jugozapad po sjeverozapadnom rubu šume Vrapčana po granici između k. o. Vinkovci II i k. o. Mirkovci i dolazi do Bosuta. Bosutom se granica vraća prema sjeveru i sjeveroistoku do zapadne međe kuće broj 2 u Ulici M. Gupca. Tu granica skreće malo na sjeveroistok i zatvara se na početku Vatrogasne ulice.
III. Mjesni odbor "Centar"
Granica Mjesnog odbora "Centar" polazi na sjeverozapadu od raskršća ulica: Lapovačke, Kneza Mislava, Lj. Gaja i I. G. Kovačića i ide na istok sredinom Ulice Lj. Gaja do Ulice kralja Zvonimira. Presijeca tu ulicu u smjeru istoka i nastavlja sredinom Ulice V. Kovačića do Ulice hrvatskih kraljeva. Nastavlja sredinom Ulice hrvatskih kraljeva prema jugu do Ulice bana J. Jelačića, presjeca tu ulicu u smjeru juga i prolazi međom između kuća broj 30 i 32, na desnoj strani Ulice bana J. Jelačića, do Vatrogasne ulice. Granica MO nastavlja prema jugozapadu i zapadu sredinom Vatrogasne ulice do njenog početka. Istočno od depandanse hotela "Slavonija" i zapadnom međom kuće broj 2 u Ulici M. Gupca, skreće na jug do Bosuta. Dalje ide na zapad Bosutom do sjecišta Ulice J. Kozarca i Šetališta D. Švagelja. Na tom mjestu skreće na sjever i sredinom Ulice J. Kozarca ide do Duge ulice. Od sjecišta Duge ulice i Ulice J. Kozarca nastavlja na sjeverozapad sredinom Duge ulice do sjecišta te ulice i Ulice I. G. Kovačića. Od tog sjecišta granica nastavlja na sjever sredinom Ulice I. G. Kovačića do zatvaranja granice MO Centar na polaznom raskrižju.
IV. Mjesni odbor "Kolodvor"
Granica na jugozapadu polazi sa raskrižja Ulica Lj. Gaja, I. G. Kovačića, Lapovačke i Ulice kneza Mislava i ide sredinom Ulice kneza Mislava u smjeru sjevera, do sjecišta produžetka te ulice sa južnim rubom pojasa željezničke pruge Zagreb - Tovarnik. Granica ide na istok tim rubom pruge do nadvožnjaka na toj pruzi preko Ulice kralja Zvonimira. S nadvožnjaka se granica spušta na Ulicu kralja Zvonimira i ide prema jugu sredinom te ulice do raskrižja ulice s Ulicama V. Kovačića i Lj. Gaja. Od tog raskrižja granica MO se vraća na zapad sredinom od Ulice Lj. Gaja do raskrižja te ulice sa ulicama I. G. Kovačića, Lapovačka i Kneza Mislava, gdje se zatvara.
V. Mjesni odbor "Dvanaest redarstvenika"
Granica Mjesnog odbora kreće s križanja Duge ulice s južnim rubom željezničke pruge Zagreb - Tovarnik i ide na zapad tim rubom do 75 m zapadno od putnog prijelaza ceste Vinkovci - Stari Mikanovci preko te pruge. Od tog mjesta granica kreće na sjever, pa na istok i sjeveroistok, pa ponovo na sjever, sjeveno od voćnjaka Borinci po granici Grada Vinkovaca do željezničke pruge Vinkovci - Osijek. Zatim granica MO prati zapadni rub te pruge prema jugoistoku od jugoistočne granice voćnjaka Borinci sa rudinom Žankovac. Od tog mjesta granica prati taj rub voćnjaka prema jugozapadu. Na lomu ograde voćnjaka, oko 450 m istočno od Borinačke ulice, granica se odvaja od ograde voćnjaka i ide prema jugoistoku paralelno na oko 450 m i istočno od Borinačke ulice do kanala Dren. Na prijelazu kanala granica se malo lomi prema jugozapadu i ide preko rudine Blato između k. č. br. 4325 i 4447 u k. o. Vinkovci II, prema mjestu gdje se od magistralne pruge Zagreb - Tovarnik odvaja pruga za Županju. Na tom mjestu granica prelazi magistralnu prugu i ide po međi između k. č. br. 633l i 6333/l u k. o. Vinkovci II, do Ulice E. Kvaternika. Granica prelazi tu ulicu i nastavlja po sjevernoj međi kuće broj l8 u Ulici E. Kvaternika i južnim međama potkućnica u Ulici E. Kvaternika do lenije koja je istočno od kućnog broja 6 u toj ulici. Kada dolazi do lenije, granica se u njenom produžetku lomi prema jugoistoku i ide paralelno sa Dugom ulicom prema Ulici Matice hrvatske i sredinom te ulice ide do Lapovačke ulice. Prelazi Lapovačku ulicu i nepravilno po sjevernim granicama dvorišta kuća broj 62-98 na desnoj strani Duge ulice ide do međe između kuće broj 60 u Dugoj ulici i kuće broj 1 u Ulici I. G. Kovačića. Po toj međi izlazi na Ulicu I. G. Kovačića i po njoj skreće prema jugu do Duge ulice. Nastavlja sredinom Duge ulice prema jugoistoku do raskršća te ulice s Ulicom J. Kozarca. Na tom mjestu granica skreće na jugozapad i ide sredinom Ulice J. Kozarca do njenog raskršća sa Šetalištem D. Švagelja. Od tog raskršća skreće na jug do Bosuta. Granica MO nastavlja Bosutom na jugozapad do željezničkog mosta preko Bosuta na pruzi Vinkovci - Županja. Preko mosta granica skreće na sjever i ide istočnim rubom pružnog pojasa do prelaska te pruge preko Duge ulice. Na tom mjestu prijelaza granica skreće na sjevero-zapad sredinom Duge ulice, prelazi tu prugu i zatvara se na spoju Duge ulice i željezničke pruge Zagreb - Tovarnik.
VI . Mjesni odbor "Vinkovačko Novo Selo"
Na sjeverozapadu granica Mjesnog odbora "Vinkovačko Novo Selo" polazi južnim rubom pojasa željezničke pruge Zagreb - Tovarnik oko 75 m zapadno od putnog prijelaza ceste Vinkovci - St. Mikanovci preko te pruge i prati južni rub pojasa te pruge prema istoku, do prijelaza te pruge preko Duge ulice. Od tog mjesta granica skreće prema jugoistoku sredinom Duge ulice do mjesta gdje Dugu ulicu presijeca željeznička pruga Vinkovci -Županja. Granica na tom mjestu skreće na jugozapad istočnim rubom pojasa te pruge do željezničkog mosta preko Bosuta. Prije mosta, granica skreće na zapad sjevernom obalom Bosuta i do polaznog mjesta identična je granici grada Vinkovaca.
VII. Mjesni odbor "Lapovci"
Na sjeverozapadu granica Mjesnog odbora polazi od mjesta odvajanja pruge za Županju od pruge Zagreb - Tovarnik i ide na istok južnim rubom pruge Zagreb - Tovarnik do sjecišta tog ruba s produžetkom Ulice kneza Mislava. Skreće na jugoistok sredinom Ulice kneza Mislava i ide do raskrižja te ulice s ulicama Lj. Gaja, I. G. Kovačića i Lapovačke. Od tog raskršća granica ide na jugozapad sredinom Ulice I. G. Kovačića i prije sjecišta te ulice s Dugom ulicom, po međi između kuće broj 1 u Ulici I. G. Kovačića i kuće broj 60 u Dugoj ulici, skreće na zapad. Nastavlja dalje na sjeverozapad nepravilno, po sjevernim granicama dvorišta kuća broj 62-98 na desnoj strani Duge ulice, do Lapovačke ulice. Prelazi u smjeru sjeverozapada Lapovačku ulicu i ide sredinom Ulice Matice hrvatske. Nastavlja u produžetku Ulice Matice hrvatske paraleleno s Dugom ulicom do lenije koja se odvaja na desnoj strani Ulice E. Kvaternika iza kuće broj 6. Dolaskom do te lenije granica se lomi i ide na sjeveroistok južnim međama potkućnica u Ulici E. Kvaternika, i dalje po sjevernoj međi kuće broj 38 u Ulici E. Kvaternika izlazi na tu ulicu. Tu se lomi prema sjeveru i po međi između k. č. br. 6331 i 6333/1 izlazi na južni rub pojasa pruge Zagreb - Tovarnik na mjestu gdje se od te pruge odvaja pruga za Županju.
VIII. Mjesni odbor "Ban Jelačić"
Granica Mjesnog odbora kreće na zapadu od raskrižja Ulice hrvatskih kraljeva i Zvonarske i ide u smjeru jugoistoka sredinom Zvonarske ulice do prijelaza te ulice preko potoka Ervenica. Na tom mjestu granica skreće prema sjeveroistoku i prati potok Ervenica do mjesta gdje preko Ervenice prelazi željezničku prugu Vinkovci - Brčko. Nakon toga, produžetkom južnih međa potkućnica na desnoj strani ulice Bana J. Jelačića granica skreće prema sjeverozapadu i ide po južnim međama potkućnica desne strane Ulice bana J. Jelačića, odnosno sjevernim međama potkućnica u Ulici K. Kotromanić. Izlazi južnom međom benzinske crpke na Ulicu R. Boškovića, koju prelazi u smjeru sjeverozapada i nastavlja po sjevernoj međi kuće broj 2 u Ulici R. Boškovića. Nastavlja po južnim međama potkućnica desne strane Ulice Bana J. Jelačića, odnosno sjevernim međama potkućnica na lijevoj strani Ulice J. Bognera. Po južnoj međi potkućnica između kuće broj 58 u Ulici Bana J. Jelačića i kuće br. 1 u Ulici S. Radića izlazi na tu ulicu, presjeca je i nastavlja u pravcu juga do međe kuće br. 2 u Ulici S. Radića i kuće br. 56 u Ulici Bana J. Jelačića i nastavlja po južnoj granici dvorišta kuća, prema zapadu u istom smjeru po južnoj granici dvorišta kuća broj 54-46 u Ulici bana J. Jelačića i dolazi do zadnje međe parcele Arhiva. Po toj međi ide na jugozapad, a zatim skreće na sjeverozapad tako da prolazi između zgrade Arhiva kućni broj 1B u Vojarskoj ulici i susjedne zgrade, bivše školske dvorane kućni broj 1C i izlazi na Vojarsku ulicu. U tom smjeru presijeca Vojarsku ulicu i ide međom između kuća broj 2 i 2A. Obilazi potkućnicu kuće broj 2A i skreće na sjever međom između kuća broj 30 i 32 u Ulici bana J. Jelačića, na koju izlazi. Prelazi Ulicu bana J. Jelačića i nastavlja sredinom Ulice hrvatskih kraljeva prema sjeveru, do polaznog raskrižja te ulice sa Zvonarskom ulicom.
IX. Mjesni odbor "Zagrebački blok"
Na sjeverozapadu granica polazi od nadvožnjaka željezničke pruge Zagreb - Tovarnik, preko Ulice kralja Zvonimira ide južnim rubom te pruge, do odvajanja pruge za Brčko. Na mjestu odvajanja pruge za Brčko granica skreće na jugoistok i prati tu prugu do njenog prijelaza preko potoka Evenica. Na mjestu prijelaza granica skreće na jugozapad i ide potokom Ervenica, do prijelaza Zvonarske ulice preko potoka. Od prijelaza, granica skreće na sjeverozapad sredinom Zvonarske ulice, do sjecišta te ulice sa Ulicom hrvatskih kraljeva. Od tog sjecišta granica skreće ponovo na jugozapad, sredinom Ulice hrvatskih kraljeva do raskrižja te ulice i Ulice V. Kovačića. Na tom raskrižju granica skreće na zapad i ide sredinom Ulice V. Kovačića do Ulice kralja Zvonimira. Dolaskom do te ulice, granica skreće prema sjeveroistoku i ide u smjeru Nuštra, sredinom te ulice do polaznog mjesta, nadvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira.
X. Mjesni odbor "Slavija"
Granica Mjesnog odbora na jugozapadu kreće s južnog ruba pojasa željezničke pruge Zagreb - Tovarnik, na mjestu gdje se od te pruge odvaja pruga za Županju i ide na sjeverozapad preko rudine Blato, po međi između k.č. broj 4325 i 4447 u k. o. Vinkovci II, do kanala Dren. Na mjestu prelaska granice preko Drena, ona se lomi prema južnom uglu ograde voćnjaka Borinci i ide prema njemu paralelno, s Borinačkom ulicom (oko 450 m istočno od nje). Dolaskom na taj rub ograde voćnjaka granica dalje prati ogradu na sjeveroistok i na sjever do željezničke pruge Vinkovci - Osijek. Granica prati zapadni rub te pruge do stacionaže 3 km 775 m od smjera Vinkovaca, gdje prelazi prugu u smjeru jugoistoka i istoka preko rudine Nasap po granici Grada Vinkovaca do ulaza u Cerić. Od ulaza u Cerić granica MO skreće na sjeverozapad cestom koja povezuje Cerić sa regionalnom cestom Vinkovci - Vukovar, u dužini oko 350 m. Tada skreće na jugozapad Ulicom V. Vidrića zapadno od rudine Grabik do željezničke pruge Zagreb - Tovarnik, do koje dolazi na oko 350 m zapadno od putnog prijelaza u Ulici V. Gortana preko te pruge. Granica nastavlja tom prugom na zapad do polaznog mjesta, gdje se od te pruge na jugozapad odvaja pruga za Županju.
XI. Mjesni odbor "Mala Bosna"
Na sjeverozapadu granica polazi s mjesta gdje se od željezničke pruge Zagreb -Tovarnik odvaja pruga za Brčko i ide na istok do mjesta udaljenog oko 350 m zapadno od putnog prijelaza Ulice V. Gortana preko te pruge. Na tom mjestu granica MO skreće na sjeveroistok Ulicom V. Vidrića zapadno od rudine Grabik do ceste koja povezuje regionalnu cestu Vinkovci-Vukovar s Cerićem, a 350 m prije ulaza te ceste u Cerić. Prati tu cestu na istok prema Ceriću do ulaza u Cerić. Dalje granica ide na jug granicom Grada do produžetka Mirkovačke ulice, gdje se odvaja granica MO od granice Grada, koja skreće na istok, dok granica MO produžava na jug do željezničke pruge Zagreb - Tovarnik. Tom prugom granica MO se vraća prema sjeverozapadu u dužini oko 600 m do spoja te pruge s lenijom k. č. broj 6208 koja dolazi na to mjesto s juga. Granica ide tom lenijom prema jugu - jugozapadu po granici k. o. Vinkovci II i k. o. Mirkovci do njenog izlaska na Ulicu Bana J. Jelačića iza kućnog broja 157. Vraća se sredinom Ulice Bana J. Jelačića do putnog prijelaza te ulice preko željezničke pruge Vinkovci - Brčko.Tu granica MO skreće na sjever prugom Vinkovci - Brčko do njenog spoja s prugom Zagreb-Tovarnik, gdje se granica MO zatvara.
XII. Mjesni odbor "Mirkovci"
Granica MO kreće na zapadu od putnog prijelaza Ulice bana J. Jelačića preko željezničke pruge Vinkovci - Brčko i ide na jugoistok Ulicom bana J. Jelačića do iza kuće broj l57, kada skreće po granici k. o. Vinkovci II i k. o. Mirkovci lenijom k. č. br. 6208 prema sjeveroistoku do željezničke pruge Zagreb - Tovarnik. Na tom mjestu skreće prema jugoistoku južnim rubom pojasa te pruge u dužini oko 600 m, kada skreće prema sjeveru do lenije u produžetku Mirkovačke ulice. Granica nastavlja na istok tom lenijom koja je ujedno i granica Grada, a kojom ide na istok i sjeveroistok do ceste Cerić - Stari Jankovci, pa zapadnim rubom šume Petrovačka dubrava na jug. Granica grada i MO prelazi dalje prema jugu željezničku prugu Zagreb - Tovarnik i cestu Vinkovci - Tovarnik i nastavlja na jugoistok do kanala Vidor, zatim njime do prosjeke kroz šumu Vrapčana i dalje ide na zapad, pa na istok i jugoistok do rijeke Bosut. Obje granice su i dalje identične i idu Bosutom do željezničkog mosta na prugi Vinkovci - Brčko. Tu se granica MO odvaja od granice Grada i skreće na sjever prugom Vinkovci - Brčko do prelaska te pruge preko Ulice bana J. Jelačića.
a) Postupak osnivanja mjesnog odbora
Članak 82.
Mjesni se odbor može osnovati za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja koji u odnosu na ostale dijelove tvori zasebnu razgraničenu cjelinu.
Članak 83.
Prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani, njihove organizacije i udruge, gradonačelnik i Gradsko vijeće, svojom odlukom koja se donosi većinom glasova svih izabranih vijećnika/ca.
Prijedlog za osnivanje mjesnog odbora sadrži:
- naziv (ime) mjesnog odbora,
- područje mjesnog odbora,
- sjedište mjesnog odbora,
- obrazloženje opravdanosti i potrebe osnivanja mjesnog odbora
- podrobnije podatke o zadacima i sredstvima mjesnog odbora.
Prijedlog za osnivanje mjesnog odbora dostavlja se gradonačelniku, ako on nije predlagatelj. Uz prijedlog se dostavlja i nacrt pravila mjesnog odbora.
Članak 84.
Gradsko vijeće, nakon pribavljenog mišljenja gradonačelnika, utvrđuje je li prijedlog iz prethodnog članka usklađen s odredbama zakona i Statuta.
Članak 85.
Na temelju odluke Gradskog vijeća, građani na zboru kojeg saziva gradonačelnik a na kojem je nazočno najmanje 10% birača upisanih u popis birača za područje za koje se osniva mjesni odbor, odlučuju zaključkom o osnivanju odnosno promjenama o osnivanju mjesnog odbora. Zaključak je pravno valjan kad ga javnim glasovanjem usvoji većina građana nazočnih na zboru.
Na zboru građana, istovremeno donošenjem zaključka o osnivanju mjesnog odbora, donose se i pravila mjesnog odbora.
Zaključak, uz zapisnik o radu zbora, dostavlja se gradonačelniku koji ocjenjuje da li je postupak osnivanja mjesnog odbora proveden u skladu s postupkom utvrđenim zakonom i Statutom Grada.
Osnivanje mjesnog odbora Gradsko vijeće utvrđuje odlukom koja se objavljuje u službenom glasilu Grada Vinkovaca.
Članak 86.
O izdvajanju dijela naselja iz mjesnog odbora, o spajanju mjesnog odbora ili o diobi mjesnog odbora odlučuje se na način i po postupku utvrđenom za osnivanje mjesnog odbora.
b) Tijela mjesnog odbora
Članak 87.
Tijela mjesnog odbora su Vijeće mjesnog odbora i predsjednik/ca Vijeća mjesnog odbora.
Članak 88.
Odluku o raspisivanju izbora za Vijeća mjesnih odbora donosi gradonačelnik.
Članove Vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo, neposredno tajnim glasovanjem.
Broj članova Vijeća mjesnog odbora utvrđuje se pravilima Mjesnog odbora tako da njihov broj ne bude veći od 9 članova.
Postupak izbora članova Vijeća mjesnih odbora propisuje Gradsko vijeće svojom odlukom.
Pravo predlaganja kandidata za člana Vijeća mjesnog odbora (odnosno zamjenika člana) ima najmanje (30) trideset građana s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.
Članak 89.
Vijeće mjesnog odbora bira predsjednika/cu i zamjenike predsjednika Vijeća između članova Vijeća mjesnog odbora na vrijeme od četiri godine, tajnim glasovanjem.
Vijeće mjesnog odbora može izglasati nepovjerenje predsjedniku Vijeća u postupku i na način propisan pravilima mjesnog odbora.
Za predsjednika/cu odnosno zamjenika predsjednika izabran je član Vijeća mjesnog odbora koji dobije natpolovičnu većinu svih članova Vijeća mjesnog odbora.
Članak 90.
Predsjednik/ca Vijeća predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovoran je Vijeću mjesnog odbora, odnosno gradonačelniku za povjerene poslove iz samoupravnog djelokruga Grada.
Članak 91.
Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, poslovnik o svom radu, financijski plan i zaključni račun, te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom Grada, odlukama Gradskog vijeća i gradonačelnika.
c) Zadaci i financiranje mjesnog odbora
Članak 92.
Mjesni odbor, u okviru svog djelokruga, utvrđuje program potreba osobito oko:
- skrbi o uređenju područja mjesnog odbora
- poboljšanja kvalitete stanovanja
- unapređivanja komunalnih i uslužnih djelatnosti, održavanja lokalne infrastrukture i komunalnog reda
- nastojanja na unapređivanju brige o djeci, obrazovanja i odgoja te javnog zdravlja,
- zaštite okoliša
- socijalne skrbi stanovništva
- zadovoljavanja potreba u kulturi, tehničkoj kulturi, tjelesnoj kulturi i športu.
Članak 93.
Programom rada koji donosi Vijeće mjesnog odbora uz suglasnost gradonačelnika utvrđuju se zadaci mjesnog odbora kao i način njihove provedbe.
Sredstva za provedbu programom utvrđenih zadataka Odbora, osiguravaju se u proračunu Grada, iz sredstava Grada, namijenjenih financiranju komunalnih djelatnosti, iz prireza i poreza građana odnosno drugih prihoda.
d) Mjesni zborovi građana
Članak 94.
Vijeće mjesnog odbora može sazvati mjesne zborove građana radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te podnošenja prijedloga za rješavanje pitanja od lokalnog značaja.
Zbor iz stavka 1. ovog članka može se sazivati i za dio područja mjesnog odbora koji čini zasebnu cjelinu (stambeni blok i sl.).
Članak 95.
Mjesni zbor ima predsjednika/cu i zamjenika/cu predsjednika koji se biraju iz reda građana na području mjesnog odbora.
Predsjednik/ca i zamjenik/ca predsjednika zbora građana biraju se javnim glasovanjem na zboru građana.
Pravo predlaganja kandidata za predsjednika/ce i zamjenika/ce predsjednika zbora ima najmanje 30 građana.
Za predsjednika/cu i zamjenika/cu predsjednika zbora građana izabrani su kandidati koji dobiju natpolovičnu većinu glasova građana nazočnih na zboru na kojem se obavlja njihov izbor.
e) Organiziranje obavljanja poslova i nadzor
Članak 96.
Obavljanje administrativnih i drugih poslova kao i poslovni prostor za potrebe rada mjesnog odbora osigurava gradonačelnik.
Članak 97.
Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom i mjesnu samoupravu.
Gradonačelnik na prijedlog Upravnog odjela iz stavka 1. ovog članka može raspustiti Vijeće mjesnog odbora ako učestalo krši Statut Grada ili ne izvršava povjerene mu poslove.
Članak 98.
Predsjednik/ca Vijeća mjesnog odbora dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti pročelniku akte koje donosi Vijeće mjesnog odbora.
Pročelnik/ca je dužan obavijestiti gradonačelnika ako utvrdi da su akti iz prethodnog stavka protivni zakonu ili Statutu Grada.
Članak 99.
Gradonačelnik će obustaviti od izvršenja akt i predložiti Gradskom vijeću pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti tog akta ako ocijeni da je akt iz prethodnog članka suprotan zakonu.
Ako gradonačelnik ocijeni da je akt iz stavka 1. ovog članka u suprotnosti sa Statutom Grada, obustavit će izvršenje tog akta.
Ako Gradsko vijeće ne pokrene postupak iz stavka 1. ovog članka u roku od 30 dana od dana obustave izvršenja tog akta, prestaje obustava izvršenja tog akta.
XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 100.
Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Grada Vinkovaca (“Službeni glasnik“ Grada Vinkovaca br. 2./06.).
Članak 101.
Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku“ Grada Vinkovaca.
REPUBLIKA HRVATSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
GRAD VINKOVCI
KLASA: 012-03/09-01/
URBROJ: 2188/01-01-09-1
Vinkovci, 30. lipnja 2009. god.
GRADSKO VIJEĆE
PREDSJEDNIK
Senko Bošnjak, dipl. oec.