Temeljem članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» br. 33/01., 60/01. – vjerodostojno tumačenje, 129/05., 109/07., 125/08. i 36/09.) i članaka 26. i 49. Statuta Grada Vinkovaca («Službeni glasnik» Grada Vinkovaca br. 2/06.), Gradsko vijeće Grada Vinkovaca, na svojoj sjednici održanoj dana 30. lipnja 2009. godine donijelo je
P O S L O V N I K
Gradskog vijeća Grada Vinkovaca
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Poslovnikom Gradskog vijeća (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća i to:
-postupak konstituiranja Gradskog vijeća
-prava i dužnosti vijećnika/ca
-izbor predsjednika/ce i potpredsjednika/ce Gradskog vijeća
-provođenje postupka izvješćivanja i odgovornosti gradonačelnika
-izbor i način rada radnih tijela Gradskog vijeća
-vrste akata Gradskog vijeća
-glasovanje i
-druga pitanja važna za rad Gradskog vijeća.
II. KONSTITUIRANJE GRADSKOG VIJEĆA, POČETAK OBAVLJANJA DUŽNOSTI VIJEĆNIKA/CA I PRESTANAK NJIHOVOG MANDATA
Članak 2.
Gradsko vijeće Grada Vinkovaca konstituira se izborom predsjednika/ce na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina izabranih članova Gradskog vijeća.
Do izbora predsjednika/ce Gradskog vijeća vijećem predsjeda najstariji izabrani vijećnik/ca.
Članak 3.
Od dana konstituiranja Gradskog vijeća pa do prestanka mandata, vijećnik/ca ima sva prava i dužnosti određena Ustavom, zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 4.
Izabrani članovi koji daju ostavku ili stavljaju mandat u mirovanje moraju o tome pisanim putem izvjestiti predsjedavatelja Gradskog vijeća, prije održavanja konstituirajuće sjednice ili pri samom konstituiranju.
Ako se izjava dostavlja prije sjednice, ista se predaje i zaprima u Upravnom odjelu za normativnu djelatnost i opće poslove, prijemna kancelarija, te se odmah prosljeđuje osobi koja će predsjedavati konstituirajućoj sjednici vijeća.
Na konstituirajućoj sjednici umjesto vijećnika/ca koji su dali ostavku ili stavili mandat u mirovanje, odnosno kojima mandat miruje zbog nespojive dužnosti nazoče zamjenici/ce vijećnika, sukladno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 5.
Gradsko vijeće ima Mandatnu komisiju.
Mandatna komisija bira se na prvoj, konstituirajućoj sjednici na prijedlog 4 (četiri) vijećnika ili klubova vijećnika.
Mandatna komisija ima predsjednika/cu i dva člana.
Mandatna komisija na konstituirajućoj sjednici:
-izvješćuje Vijeće o provedenim izborima i imenima vijećnika/ca, kao i o podnesenim ostavkama na dužnosti vijećnika/ca, o imenima vijećnika/ca koji obnašaju dužnost nespojivu s vijećničkom dužnošću pa im mandat miruje, o stavljanju mandata u mirovanje na zahtjev vijećnika/ce, te o zamjenicima vijećnika/ca, koji umjesto njih počinju obavljati dužnosti vijećnika/ce Gradskog vijeća
-predlaže odluku o prestanku mandata vijećnika/ce kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti i izvješćuje da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjenika člana.
Izvješće Mandatne komisije Gradsko vijeće prihvaća svojim zaključkom.
Članak 6.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima predpredsjedateljem Gradskog vijeća vijećnici/ce daju prisegu. Tekst prisege glasi:
“Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Gradskog vijeća obavljati savjesno i odgovorno radi gospodarskog i socijalnog probitka Grada Vinkovaca i Republike Hrvatske, da ću se u obnašanju dužnosti pridržavati Ustava, zakona i Statuta Grada i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske”.
Predsjedatelj izgovara tekst prisege i nakon toga proziva poimenično vijećnike/ce, a vijećnik/ca daje prisegu tako što ustaje i izgovara: «Prisežem».
Vijećnik/ca koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici kao i zamjenik vijećnika/ce kad počinje obavljati dužnost vijećnika/ce, polažu prisegu na prvoj sjednici na kojoj su nazočni.
Članak 7.
Gradsko vijeće pravovaljano odlučuje, ukoliko je na sjednici nazočna većina vijećnika/ca.
Ako ovim Poslovnikom nije drugačije utvrđeno vijeće donosi odluke javnim glasovanjem većinom glasova nazočnih vijećnika, osim donošenja Statuta i njegovih izmjena i dopuna, Poslovnika o radu Gradskog vijeća/ca, donošenja proračuna i završnog računa proračuna Grada, izbora predsjednika/ce i potpredsjednika/ce Gradskog vijeća, kada se odlučuje većinom glasova svih izabranih vijećnika/ca.
Članak 8.
Vijećniku/ci prestaje mandat u slučajevima utvrđenim zakonom.
III. IZBOR RADNIH TIJELA, PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA
Članak 9.
Nakon izvješća Mandatne komisije bira se Komisija za izbor i imenovanje i Komisija za Statut i Poslovnik.
Predsjednik i članovi Komisije za izbor i imenovanje i Komisije za Statut i Poslovnik biraju se na prijedlog predsjedatelja, najmanje četiri vijećnika/ce ili kluba vijećnika.
Komisija za izbor i imenovanje i Komisija za Statut i poslovnik imaju predsjednika/cu i četiri člana.
Članak 10.
Po izboru Komisije za izbor i imenovanje na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća pristupa se izboru predsjednika/ce i potpredsjednika/ce Vijeća.
Predsjednik/ca i potpredsjednici Vijeća biraju se na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, Kluba vijećnika ili najmanje 4 vijećnika/ce javnim glasovanjem većinom glasova svih vijećnika/ca.
Kada je predloženo više kandidata Vijeće može odlučiti da se izbor predsjednika/ce i potpredsjednika/ce obavi tajnim glasovanjem.
IV. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA
a) Nazočnost sjednicama
Članak 11.
Vijećnik/ca ima pravo i obvezu nazočiti sjednicama i sudjelovati u radu Gradskog vijeća, kao i u radu radnih tijela Gradskog vijeća čiji je član.
b) Podnošenje prijedloga
Članak 12.
U obavljanju svojih prava i obveza vijećnik/ca može pokretati raspravu o pitanjima iz djelokruga Gradskog vijeća, te podnositi prijedloge za donošenje odluka i drugih akata.
Članak 13.
U pripremanju prijedloga za donošenje odluka ili drugog akta, vijećnici imaju pravo tražiti stručnu i tehničku pomoć od tajnika Gradskog vijeća i upravnih odjela Grada Vinkovaca.
Članak 14.
Vijećnik/ca ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na rad i djelokrug Gradskog vijeća, radnih tijela Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih odjela Grada Vinkovaca, tvrtki i ustanova kojima je Grad većinski vlasnik ili u kojima Grad Vinkovci ima svoje udjele.
Pitanja se, u pravilu, postavljaju pismeno, a mogu i usmeno.
Pismena pitanja podnose se poštom ili se predaju na sjednici, a usmena pitanja postavljaju se na završetku sjednice.
Pitanja koja vijećnici postavljaju na sjednici moraju biti kratka i sažeta.
Odgovor na vijećnička pitanja ili traženu obavijest daje se u pravilu na istoj sjednici, a ukoliko se odgovor ne može dati na istoj sjednici odgovor će se dati u pisanom obliku kada to vijećnik/ca izričito zatraži.
Na postavljeno pitanje vijećnik/ca, ukoliko mu usmeno nije odgovoreno na sjednici, mora dobiti pisani odgovor u roku od 30 dana, ako se radi o pitanjima vezanim za poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Vinkovaca.
Članak 15.
Na zahtjev vijećnika/ce, upravna tijela koja obavljaju poslove za potrebe predstavničkog tijela dužna su vijećniku pružiti izvješće i podatke potrebne za obavljanje njegove dužnosti, koja se odnose na pitanja iz njihovog djelokruga, kao i druge podatke s kojima raspolažu.
Izvješća se daju najkasnije u roku od 60 dana, pismeno.
Članak 16.
Vijećnik ima pravo tražiti izvješća i od predsjednika/ce radnih tijela Gradskog vijeća.
Vijećnik se ima pravo redovno i pravodobno informirati o svim pitanjima iz djelokruga Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela.
Članak 17.
U Gradskom vijeću se može osnovati klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih vijećnika i klub vijećnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub mora imati najmanje tri člana.
Klubovi iz stavka 1. ovog članka obvezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika/cu Gradskog vijeća,te dostaviti podatke o članovima kluba vijećnika.
Prostor, sredstva i druge uvjete za rad u klubu osigurava Gradsko vijeće.
V. PREDSJEDNIK/CA I POTPREDSJEDNICI VIJEĆA
Članak 18.
Predsjednik/ca Gradskog vijeća:
-predstavlja i zastupa Gradsko vijeće
-predsjedava i održava red na sjednicama vijeća
-pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga vijeća
-saziva sjednicu Gradskog vijeća
-brine se o suradnji Gradskog vijeća sa vijećima drugih općina i gradova
-brine se o provođenju načela javnosti rada Gradskog vijeća
-brine se o promjeni Poslovnika Gradskog vijeća, o ostvarivanju prava vijećnika
-potpisuje odluke i druge akte koje donosi Gradsko vijeće
-obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.
Potpredsjednici Gradskog vijeća zamjenjuju predsjednika/cu u slučaju njegove odsutnosti ili
spriječenosti i obavljaju i druge poslove koje im povjeri predsjednik/ca, ili za koje ih posebno zaduži ili ovlasti Gradsko vijeće.
Članak 19.
Poslove tajnika/ce Gradskog vijeća obavlja jedan od uposlenika gradske uprave koji ima završen pravni fakultet i najmanje 5 godina radnog iskustva, te položen državni stručni ispit, a kojeg na prijedlog predsjednika/ce izabere Gradsko vijeće.
Tajnik/ca Gradskog vijeća sudjeluje na sjednicama u savjetodavnom svojstvu, izvješćuje predsjednika/cu Gradskog vijeća o nazočnosti vijećnika/ca, poštivanju procedure koja je prethodila sazivanju i tijeku sjednice, te o drugim stvarima koje se tiču rada Gradskog vijeća.
Neposredno kontaktira predsjednika ako nastupe okolnosti koje zahtijevaju hitno sazivanje Gradskog vijeća ili ako se pojave druge okolnosti o kojima po prirodi stvari treba izvjestiti predsjednika Gradskog vijeća, klubove vijećnika/ca ili vijećnike/ce.
Članak 20.
Radna tijela Gradskog vijeća osnivaju se odlukom kojom se utvrđuje njihov sastav i djelokrug.
Radno tijelo ima predsjednika/cu i određen broj članova koji se biraju među vijećnicima, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, kluba vijećnika ili najmanje 4 vijećnika. Sukladno Statutu u pojedina radna tijela mogu se birati i osobe, stručnjaci za pojedina područja, koje nisu vijećnici.
Predsjednika/cu radnog tijela bira tijelo na svojoj prvoj sjednici.
Članak 21.
U radnim tijelima razmatraju se pojedina pitanja o kojima se odlučuje u Gradskom vijeću.
U radnim tijelima razmatraju se prijedlozi odluka, amandmani, mišljenja i primjedbekoje se odnose na donošenje odluka i drugih općih akata.
Članak 22.
Predsjednik/ca radnog tijela Gradskog vijeća organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama.
Sjednice radnog tijela saziva predsjednik/ca radnog tijela na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Gradskog vijeća, zahtjeva predsjednika/ce Gradskog vijeća ili dva člana radnog tijela.
Predsjednika radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje član kojeg odredi radno tijelo.
Članak 23.
Radna tijela donose odluke većinom glasova nazočnih članova, ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela.
O radu sjednice radnog tijela vodi se zapisnik.
VI. ODNOS I ODGOVORNOST GRADONAČELNIKA I GRADSKOG VIJEĆA
Članak 24.
Gradonačelnik je odgovoran Gradskom vijeću za svoj rad i za odluke koje donosi.
Gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika prisustvuju sjednicama Gradskog vijeća.
Gradonačelnik dva puta godišnje podnosi pisana polugodišnja izvješća o svom radu, izvješćujući o najvažnijim odlukama. U podnošenju izvješća, za pojedinosti iz izvješća o radu gradonačelnik može pozvati pročelnike Upravnih odjela, kao stručne osobe, da daju detaljnija obrazloženja odluka i zaključaka koje je donio, ako ocijeni da je to potrebno.
O izvješću gradonačelnika se glasuje.
Članak 25.
Gradsko vijeće može raspravljati o pitanjima koja se odnose na rad gradonačelnika, a osobito u svezi odgovornosti za stanje u pojedinim oblastima, kao i za izvršenje ili izvršavanje odluka i drugih akata Gradskog vijeća.
Rasprava o tim pitanjima može se pokrenuti povodom prijedloga odluke ili drugog akta, izvješća o radu gradonačelnika ili drugih pitanja koja su u djelokrugu Gradskog vijeća.
Članak 26.
Postupak odgovornosti gradonačelnika provodi se prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Članak 27.
Pročelnici/ce upravnih odjela imaju obvezu i pravo sudjelovati sjednici Gradskog vijeća, a posebice kada se raspravlja o prijedlogu akta kojima se uređuju pitanja iz djelokruga upravnog odjela kojima rukovode, kao i kada se raspravlja o drugim pitanjima koja se odnose na rad upravnog odjela.
VII. AKTI VIJEĆA
Članak 28.
Gradsko vijeće u ostvarivanju svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom, zakonom i Statutom utvrđene poslove i u svezi s tim donosi odluke, planove, preporuke, rješenja, zaključke i druge akte.
Članak 29.
Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi važni za građane, pravne osobe i udruge građana, utvrđuju se njihova prava i dužnosti, odnosno druga pitanja iz općeg inetersa za Grad, kada je to zakonom i Statutom propisano.
Preporukom Gradskog vijeća izražava se mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona i drugih akata što ih donosi Gradsko vijeće, izražava mišljenje u svezi usklađivanja odnosa i međusobne suradnje s drugim općinama i gradovima, u pitanjima od zajedničkog interesa, te predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzimati radi rješavanja pojedinih pitanja u skladu s njegovim interesima.
Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražava mišljenje ili utvrđuje obveza gradonačelnika ili upravnih odjela u pripremanju prijedloga akata i mjera za primjenu odluka Gradskog vijeća.
Rješenjem se rješavaju pojedinačna pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća.
1.Postupak i donošenje odluka i drugih akata
a)pokretanje postupka
Članak 30.
Postupak za donošenje odluka odnosno drugog akta pokreće se prijedlogom za donošenje odluke.
Članak 31.
Pravo podnošenja prijedloga za donošenje odluka i drugih akata Gradskog vijeća ima svaki vijećnik/ca, klub vijećnika, radna tijela Gradskog vijeća i gradonačelnik.
Članak 32.
Inicijativu za donošenje odluke i drugih akata Gradskog vijeća mogu davati građani i pravne osobe, te upravni odjeli.
b)Prijedlog za donošenje odluke
Članak 33.
Prijedlog za donošenje odluke mora sadržavati pravnu osnovu, temeljna pitanja i ocjenu stanja u području koje treba urediti odlukom, ocjenu potrebnih sredstava za provođenje odluke i tekst prijedloga odluke s obrazloženjem.
2.Podnošenje prijedloga za donošenje odluke
Članak 34.
Prijedlog za donošenje odluke s nacrtom odluke podnosi se predsjedniku/ci Gradskog vijeća.
Predsjednik/ca Gradskog vijeća upućuje primljeni nacrt odluke radnom tijelu, ako je za pojedino pitanje potreban prethodni rad radnog tijela Gradskog vijeća.
Prijedlog za donošenje odluke, s nacrtom odluke, predsjednik/ca Gradskog vijeća uputit će na mišljenje gradonačelnikuiako on nije predlagatelj.
Članak 35.
O prijedlogu za donošenje odluke s prijedlogom odluke raspravit će Gradsko vijeće, najkasnije u roku od 45 (četrdesetpet) dana.
Ako je prijedlog za donošenje odluke predan u mjesecu lipnju i srpnju tada se rok iz stavka 1. ovoga članka produljuje za 30 dana.
Članak 36.
Nakon zaključenja rasprave o prijedlogu odluke Gradsko vijeće može prijedlog odluke usvojiti, ne prihvatiti ili vratiti predlagatelju na dopunu, u skladu sa Poslovnikom.
Ako Gradsko vijeće ne prihvati prijedlog odluke, prijedlog se ne može podnijeti ponovo prije isteka roka od tri mjeseca, ako Gradsko vijeće ne odluči drugačije.
Članak 37.
Amandmani na prijedlog odluka ili nekog drugog općeg akta moraju se u pismenom obliku predati prije sjednice Gradskog vijeća, predsjedniku/ci ili tajniku/ci Gradskog vijeća, najkasnije u roku od 24 sata prije održavanja sjednice, a ukoliko se radi o amandmanima o kojima je prethodno potrebno mišljenje radnih tijela Gradskog vijeća, u roku od 2 (dva) dana prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Iznimno amandmani na prijedlog odluka ili nekog drugog općeg akta mogu se u pisanom obliku predati prije sjednice Gradskog vijeća predsjedniku/ci ili tajniku, u dovoljnom broju primjeraka, ako ih podrže najmanje 3 kluba vijećnika.
Gradsko vijeće se prvo izjašnjava o amandmanima, a nakon toga o aktu kao cjelini.
Članak 38.
Postupak javne rasprave, postupak vjerodostojnog tumačenja odluka i drugih akata uredit će se posebnom odlukom.
VIII. POSLOVNI RED NA SJEDNICI
Članak 39.
Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik/ca Gradskog vijeća na vlastitu inicijativu ili na temelju zaključka Gradskog vijeća.
Predsjednik/ca Gradskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Vijeća kada to traži 1/3 vijećnika/ca, radno tijelo vijeća ili gradonačelnik, navodeći razloge za sazivanje.
Rok za sazivanje sjednice u slučajevima iz stavka 2. je 15 dana od dana dostave zahtjeva za sazivanje sjednice.
Članak 40.
Poziv na sjednicu dostavlja se vijećnicima u pravilu, pet dana prije sjednice, a ako postoje opravdani razlozi, koji se moraju obrazložiti, taj rok može biti kraći.
Uz poziv se dostavlja prijedlog dnevnog reda, spisi koji se odnose na prijedlog dnevnog reda i skrećeni zapisnik o radu s prethodne sjednice.
Članak 41.
Kada se o nekom pitanju raspravlja bez nazočnosti javnosti, materijal za takvu raspravu ne mora se dostavljati u pismenom obliku,prije sjednice, nego će se podijeliti vijećnicima na sjednici, prije razmatranja.
Prijedlog za održavanje sjednice bez nazočnosti javnosti, ili odlučivanju po pojedinoj točki dnevnog reda na sjednici bez nazočnosti javnosti podnosi predsjednik/ca ili predsjedavajući Gradskog vijeća, o čemu se glasuje. Odluka o isključenju javnosti donesena je ako je za nju glasovala većina nazočnih vijećnika/ca.
Prije prelaska na razmatranje pitanja iz prethodnog stavka predsjednik/ca Gradskog vijeća pozvat će osobe, čija nazočnost nije potrebna, da napuste dvoranu, a zatim će vijećnike/ce obavijestiti o razlozima održavanja sjednice bez nazočnosti javnosti.
1.Dnevni red
Članak 42.
Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice.
Predsjednik/ca Gradskog vijeća stavlja na raspravu prijedlog dnevnog reda.
Predsjednik/ca Gradskog vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz djelokruga Gradskog vijeća koji su mu u rokovima, i na način predviđen Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagatelji.
Ako predsjednik/ca Gradskog vijeća nije u prijedlogu dnevnog reda unio predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj u roku i na način predviđen Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave. Isto tako se postupa s prijedlogom kojega ovlašteni predlagatelj ili predlagatelji podnesu prije sazivanja sjednice Gradskog vijeća.
Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se “za” ili “protiv”.
2.Predsjedavanje i sudjelovanje u radu
Članak 43.
Sjednici Gradskog vijeća predsjedava predsjednik/ca.
Kada je predsjednik/ca Gradskog vijeća odsutan ili spriječen nazočiti sjednici, zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika kojeg on odredi.
Ako su i potpredsjednici/ce odsutni ili spriječeni, Gradskom vijeću predsjedava predsjedatelj kojeg izabere Gradsko vijeće.
Do izbora predsjedatelja sjednici Gradskog vijeća predsjedava najstariji vijećnik/ca.
Članak 44.
U radu i odlučivanju na sjednici Gradskog vijeća imaju pravo sudjelovati svi vijećnici/ce.
U radu sjednice mogu sudjelovati bez prava odlučivanja gradonačelnik i njegovi zamjenici, te pročelnici/ce upravnih odjela.
Pročelnici/ce upravnih odjela dužni su prisustvovati sjednicama Gradskog vijeća kada su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga upravnih odjela i po potrebi davati objašnjenja i odgovore na pitanja vijećnika/ca.
Članak 45.
Sjednici Gradskog vijeća mogu prisustvovati i građani, osim ako se iz opravdanih razloga sjednica ili pojedine točke dnevnog reda održavaju bez prisustva javnosti.
3.Održavanje reda na sjednici
Članak 46.
Red na sjednici održava predsjednik/ca.
Za povredu reda na sjednici predsjednik može izreći mjere:
-opomenu
-opomenu s oduzimanjem riječi i
-udaljenje sa sjednice.
Ako predsjednik/ca ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će se kratak prekid sjednice.
Članak 47.
Vijećniku/ci se izriče opomena ako:
-se u govoru ne drži teme o kojoj se raspravlja
-svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika
-omalovažava Gradsko vijeće ili vijećnike/ce
-svojim ponašanjem odstupa od pristojnog ponašanja u Gradskom vijeću
-na drugi način remeti red na sjednici Gradskog vijeća.
4.Otvaranje i tijek sjednice
Članak 48.
Za pravovaljano odlučivanje na sjednici Gradskog vijeća, potrebno je da sjednici nazoči većina vijećnika/ca.
Nazočnost većine vijećnika/ca se utvrđuje brojanjem ili prozivanjem vijećnika/ca.
Nazočnost se mora utvrditi:
-na početku sjednice
-kada predsjednik tijekom sjednice ocjeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika/ca
-kada to zatraži 1/4 vijećnika/ca.
Kada predsjednik utvrdi da postoji potreban broj nazočnih, otvara sjednicu.
Ako predsjednik/ca na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potreban broj vijećnika/ca, odgađa sjednicu za određen dan i sat.
Sjednicu će predsjednik/ca prekinuti i odgoditi i ako se za njenog trajanja utvrdi da više nema potrebnog broja nazočnih vijećnika/ca.
O odgodi sjednice pismeno se izvješćuju i odsutni članovi.
Članak 49.
Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih uzroka Gradsko vijeće može odlučiti da sjednicu prekine i zakaže nastavak za određeni dan i sat, o čemu se pismeno izvješćuju samo odsutni vijećnici/ce.
O prekidu iz stavka 1. ovog članka odlučuje se bez rasprave.
Članak 50.
Pri utvrđivanju dnevnog reda usvaja se zapisnik o radu s prethodne sjednice.
Vijećnik ima pravo podnijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.
O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Ako se primjedbe prihvate, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik koje je izmijenjen u skladu s prihvaćenim primjedbama smatra se usvojenim.
Članak 51.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravljanje o pojedinim pitanjima i to redoslijedom utvrđenim u dnevnom redu.
U tijeku sjednice Gradskog vijeća može se izmijeniti redoslijed razmatranja pojedinih pitanja.
Na početku rasprave o svakom pitanju predlagatelj može dati dopunsko usmeno obrazloženje.
Kada predlagatelj pitanje usmeno obrazloži, izvjestitelj radnog tijela ako je potrebno, može usmeno izložiti odnosno dopuniti stav radnog tijela.
Članak 52.
Prijave za sudjelovanje u raspravi podnose se predsjedniku/ci prije rasprave, te u tijeku rasprave sve do njezinog zaključenja.
Sudionik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje deset minuta, a predstavnici klubova do petnaest minuta. Gradsko vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik/ca može govoriti i dulje.
Sudionici u raspravi govore redoslijedom kojim su se prijavili.
Predsjednik/ca može dopustiti da i mimo reda govori predstavnik predlagatelja odnosno radnog tijela, ako ono nije istodobno i predlagatelj.
Vijećnik/ca i predstavnik predlagatelja, koji sudjeluje u raspravi, može dati repliku u trajanju najdulje pet minuta, te dati odgovor na repliku, u trajanju do tri minute.
Članak 53.
O pojedinom predmetu raspravlja se dok ima prijavljenih vijećnika za raspravu. Vijećnici iznose svoja izlaganja po otvorenju rasprave, nakon iznošenja predlagatelja, po redosljedu kojeg utvrđuje predsjednik vijeća.
U toku rasprave sudionici u raspravi mogu iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja, te postavljati pitanja u vezi s predloženim rješenjima, ako su se prijavili za raspravu. Ako se za pitanje javi vijećnik koji nije sudionik rasprave, predsjednik/ca Gradskog vijeća ocjenjuje da li će mu dati riječ.
Predsjednik/ca zaključuje raspravu kad utvrdi da više nema prijavljenih govornika.
Članak 54.
Predlagatelj može odustati od prijedloga i svoj prijedlog povući za vrijeme trajanja rasprave o prijedlogu i dok o njemu još nije donesen zaključak ili odluka.
O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.
Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.
IX. GLASOVANJE I ODLUČIVANJE
Članak 55.
Glasovanje na sjednici je javno, osim u slučajevima kada Gradsko vijeće odluči da glasovanje bude tajno.
Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu nakon rasprave, osim ako je ovom Odlukom određeno da se odlučuje bez rasprave.
O prijedlogu odluke ili drugog akta glasuje se poslije zaključenja rasprave.
Članak 56.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke.
Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik ili predsjedatelj prvo poziva vijećnike/ce da se izjasne tko je «za» prijedlog, zatim tko je «protiv» prijedloga, te tko se «uzdržao» od glasovanja.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika/ca, predsjedatelj može odmah zaključiti da je amandman odbijen.
Članak 57.
Nakon glasovanja predsjedatelj utvđuje je li pojedina odluka dobila potrebnu većinu glasova i objavljuje vijećnicima rezultat glasovanja s time da se glasovi vijećnika/ca koji su bili u vijećnici a nisu glasovali «za» niti «protiv» prijedloga, a nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju «uzdržanim» glasovima.
Članak 58.
Ako Gradsko vijeće odluči da glasovanje bude tajno, njega će provesti predsjednik/ca uz pomoć dvojice vijećnika/ca koje izabere Gradsko vijeće i tajnika/ce Vijeća. Ove osobe čine povjerenstvo za provedbu tajnog glasovanja. Ovim povjerenstvom rukovodi predsjednik/ca Gradskog vijeća.
Predsjednik/ca utvrđuje i objavljuje rezultat glasovanja.
Članak 59.
Tajno se glasuje na glasačkim listićima iste boje i veličine.
Svaki vijećnik/ca dobiva po prozivanju glasački listić, koji kada ispuni stavlja u glasačku kutiju.
Nevažećim se smatraju glasački listići iz kojih se ne može točno utvrditi je li vijećnik/ca glasovao «za» ili «protiv» prijedloga.
O tajnom glasovanju vodi se poseban zapisnik.
X. ZAPISNIK
Članak 60.
O radu sjednice Gradskog vijeća vodi se zapisnik.
Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari ili kada je sa rasprave o nekom predmetu isključena javnost vodi se odvojeni zapisnik.
Članak 61.
Zapisnik obvezno sadrži vrijeme, mjesto održavanja sjednice, dnevni red sjednice, ime predsjednika odnosno predsjedatelja, imena nazočnih vijećnika/ca, imena odsutnih vijećnika/ca s posebnom napomenom za one koji su svoj nedolazak najavili, odnosno ispričali, imena ostalih sudionika na sjednici, kratak tijek sjednice s nazivom pitanja o kojima se raspravljalo i odlučilo, imena govornika sa sažetim prikazom njihovog izlaganja, rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima, te naziv svih odluka i drugih akata donesenih na sjednici.
Skraćeni zapisnik s prethodne sjednice dostavlja se s pozivom za sjednicu, dok se redovni zapisnik iz točke 1. dostavlja predsjedniku/ci i potpredsjednicima vijeća te predsjednicima klubova vijećnika.
Sastavni dio zapisnika su i izglasovani tekstovi odluka i drugih akata.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik/ca Gradskog vijeća.
XI. JAVNOST RADA
Članak 62.
Rad Gradskog vijeća je javan.
Gradsko vijeće obavještava javnost o svom radu i radu svih radnih tijela, te stavovima i odlukama koje je usvojilo.
Izuzetno pojedine točke Vijeće može raspravljati bez nazočnosti javnosti na zatvorenim sjednicama, o čemu predsjednik/ca Vijeća obavještava Vijeće prije utvrđivanja dnevnog reda.
XII. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 63.
Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Vinkovaca („Službeni glasnik“ Grada Vinkovaca br. 3/06.).
Članak 64.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu 14. srpnja 2009. godine, a objavit će se u “Službenom glasniku” Grada Vinkovaca.
REPUBLIKA HRVATSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
GRAD VINKOVCI
KLASA: 012-03/09-01/
URBROJ: 2188/01-01-09-1
Vinkovci, 30. lipnja 2009. god.
PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA
Senko Bošnjak, dipl. oec.